Stay Signed In
Do you want to access your site more quickly on this computer? Check this box, and your username and password will be remembered for two weeks. Click logout to turn this off.
Stay Safe
Do not check this box if you are using a public computer. You don't want anyone seeing your personal info or messing with your site.
Sa 824 km2 povrsine, opstina Prijepolje se nalazi na sjeveru Sandzaka. U 82 naseljena mjesta zivi oko 48.000 stanovnika. Nacionalno stanovnistvo cine Bosnjaci sa 44%, Srbi sa 53% i 3% ostalih. Granici se sa opstinama Sjenica, Bijelo Polje, Pljevlja, Priboj i Nova Varos. Centar opstine je Prijepolje. Karakteristike njenog terena su pretezno brdsko-planinske, a rijeka Lim je presjeca skoro na dva simetricna dijela pravecim jugoistok-sjeverozapad. Grad je lociran izmedju obala Lima i Milesevke, na nadmorskoj visini od 440 m, okruzen talasavim brdima, od kojih su Sokolica i Gradina posebno atraktivni i cine ujedno prirodne simbole grada. Okolina Prijepolja je ispresjecana planinskim rijekama, ciji su izvori ispod padina Zlatara, Jadovnika, Ozrena, Lise, Crnog vraha i drugih planinskih visova, prosaranim manjim i vecim kompleksima listopadne i cetinarske sume i planinskim pasnjacima. Jadransku magistralu ovdje presjeca regionalni put Pljevlja-Prijepolje-Sjenica cija se trasa dobrim dijelom poklapa sa starim putem iz rimskog doba i turskog perioda, poznatim kao Dubrovacki put. Ispod Prijepolja, kod Bistrice, odvaja se put ka Priboju, Visegradu i Sarajevu. Kako je zabelezeno, Prijepolje je 1332. godine "bilo grad trgovine, trgovacko naselje", a trinaest godina kasnije pominje se u pisanim dokumentima kao Merkatum Prijepolje.
Preko njega je vodio karavanski put od Dubrovnika do Novog Pazara, Soluna i Carigrada. Razne civilizacije ostavile su svoje nezaboravne tragove. Na to podsjecaju brojne arheoloske iskopine iz rimske i kasne anticke epohe. Na lokalitetu Kolovrat, predgradju Prijepolja, otkrivena je i istrazena nekropola koja ukazuje da je rijec o znacajnom urbanom naselju. Za vrijeme turske vladavine podignuto je vise objekata koji imaju ne samo kulturni vec i turisticki znacaj. Medju njima najpoznatiji su tri dzamije i Sahat-kula, kuca Musabegovica, Seceragica i Cvijovica, koje svjedoce o kulturi i izuzetni su spomenici gradjevinarstva. U memoriju palih boraca i zrtava fasistickog terora, kao i znacajnih historijskih dogadjaja na podruciju opstine, podignuto je 130 spomenika, medju kojima je najznacajniji spomenik "4. decembar", sa spomen- bolnicom i kosturnicom. Danas, zahvaljujuci naporima drustvene zajednice, Prijepolje ima razvijenu tekstilnu, obucarsku, metalnu, hemijsku i gradjevinsku industriju, relativno razvijenu trgovinu, komunalnu delativnost, poljoprivredu, ugostiteljstvo i turizam. U usponu je i privatni sektor koji ima preko 750 registrovanih preduzeca i samostalnih radnji. U drustvenom sektoru zaposleno je oko 9200 radnika, a u privatnom oko 700. Preko 1200 radnika ima visoko i vise obrazovanje, 1800 je sa srednjom strucnom spremom, a ostali su VKV ili KV radnici. Nosioci privrednog razvoja opstine su FAP Livnica, Fabrika obuce "Limka", Industrija konfekcije "Iris", Hemijska industrija "Elan", Gradjevinsko preduzece "Red", Proizvodnja rezane gradje i stoliranje "Javor" i drugi kolektivi.
U razvoju poljoprivrede postignuti su znacajni rezultati zahvaljujuci velikim dijelom Zemljoradnickoj zadruzi "Poljoprodukt". Usluge prevoza obavlja "Polimljetrans". Komunalno preduzece "Lim" vrsi vodosnabdevanje, brine o cistoci grada, izgradjuje i odrzava objekte vodovoda i kanalizacije. Ujedno snabdevanje elektricnom energijom u nadleznosti je elektrodistribucija koja se stara o izgradnji i rekonstrukciji cjelokupne elektro- mreze na podruciju opstine. Za Prijepoljsko ugostiteljstvo i turizam brinu se hoteli "Park" i "Mileseva", ali i nekoliko privatnih ugostiteljskih radnji. Svi oni, uz postojece prirodne uslove, pruzaju mogucnost za potpuni razvoj turizma. Planinski prostori Zlatara, Jadovnika, Crnog vrha, Lise i ostalih, zatim rijeke Lim, Milesevka i Dubocica, koji su puni divljaci i ribom, predstavljaju posebnu atrakciju za lovce i ribolovce. Kad je rijec o obrazovanju, izvrsen je potpun obuhvat djece skolovanjem. Nastava se odvija u devet osnovnih skola i tri srednje skole, a postoje i cetiri predskolske ustanove. Na visokom nivou organizovano je i zdrastvo. Znacajni rezultati ostvareni su na polju kulturne i informativne delatnosti. U Prijepolju postoji biblioteka "Vuk Karadzic". Od 1952. godine u Prijepolju izlazi zavicajni list "Polimlje", koji je konstituisan u javno preduzece za informacije, u cijem okviru je i radio stanica pod istim nazivom. Pecat prijepoljskoj kulturi daje i Zavicajni muzej koji je sakupio znacajno arheolosko i etnolosko blago. U njegovom sastavu je i posebna muzejska postavka u Memorijalnom centru "Bosko Buha" u Jabuci. U Prijepolju vise decenija radi i stamparija "Mileseva", koja uspjesno nastavlja tradiciju milesevskih stampara iz XVI vijeka. Prijepolje je grad sportova i sportista. Pored FK "Polimlje" koji postoji vec 78 godina, postoji jos dvadesetak klubova koji okupljaju blizu 1800 clanova. Pored stadiona, bazena i vise sporskih igralista, grad ima sporsku dvoranu i cetiri sporske skolske sale. Porijeklom iz Prijepolja poticu mnogi poznati sportisti - kosarkasi, fudbaleri, atleticari, odbojkasi... U svojoj bogatoj i burnoj historiji Prijepolje je dalo mnoge znacajne licnosti na polju kulture, nauke i umjetnosti. Danas je Prijepolje moderan grad otvorenih kapija.
